Gdje se nalazite: Početna Hrvatski kajakaški savez

Hrvatski kajakaški savez

HRVATSKI KAJAKAŠKI SAVEZ
Zagreb, Kneza Mislava 11
tel: 01/4572-008, faks: 01/4572-010
e-pošta: kajakaski-savez@zg.t-com.hr
http://www.kajak.hr/
Predsjednik: Marko Ćurković
Tajnik: Branko Lovrić
Broj članica: 33 udruge

Hrvatski kajakaški savez (HKS) je nacionalni sportski savez i nacionalni savez tehničke kulture koji u svom sadržaju djelatnosti, uz sport, ima i značajan dio tehničke kulture. To je zacrtano u Statutu Saveza, ali isto tako i u statutima gradskih i županijskih saveza, te klubova, članica Saveza. Savez je jedan od osnivača i član Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske zajednice tehničke kulture.

Savez je osnovan 26. kolovoza 1939. godine, a danas je, preko svojih klubova (udruga) članica,  rasprostranjen po čitavom teritoriju Republike Hrvatske.

Osnovna zadaća Saveza je usklađivanje zajedničkih i posebnih interesa u Republici Hrvatskoj planiranim i organiziranim razvojem i promicanjem svih kajakaških disciplina u koje, prema definiciji, potpadaju kajakaške i kanuističke discipline na mirnim vodama, slalom, spust na divljim vodama, maraton, rafting te druge discipline koje je priznala Međunarodna kajakaška federacija. Za bilo koju od navedenih disciplina, neophodno je dobro poznavanje tehničke kulture, jer za svaku disciplinu su pravilima propisani neophodni tehnički uvjeti, kako bi se natjecanje provelo.

Izrada vesla

Kroz svoju povijest članovi saveza su osvajali najveća sportska odličja na Olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima, tako da se savez ubraja u najtrofejnije saveze u Hrvatskoj što je poznato široj javnosti, no ono što je manje poznato je da je većina tih medalja osvajana u čamcima vlastite proizvodnje, što daje poseban značaj savezu kao članici Hrvatske zajednice tehničke kulture. Sportaši kajakaških selekcija mirnih i divljih voda osvojili su ukupno preko 120 medalja na najvećim međunarodnim natjecanjima.

Izrada veslaDa bi se neko natjecanje moglo održati, prvo mora biti postavljena staza, što nije tako jednostavno, jer staze se postavljaju na vodi i ona mora biti dobro učvršćena, bez obzira na različitu dubinu vode u pojedinim dijelovima i ponekad značajnije udaljenu od obale. Dužina staze na mirnim vodama je od minimalnih 200 m pa do 1000 m u olimpijskim disciplinama i u svakoj stazi trebaju biti isti vodni uvjeti i uvjeti zaštite od vjetra (posebice bočnog). Još je teže postaviti stazu na divljim vodama, a posebno slalomu i raftingu gdje je konfiguracija tla takva, da iziskuje nadljudske napore kako bi se sve sajle razapele, na njih postavilo 15-20 vrata, s mogućnošću spuštanja ili dizanja u slučaju promjene razine vode.

Pravila također propisuju dimenzije i oblik čamaca, te materijale od kojih čamci smiju biti izrađeni, što podrazumijeva dobro poznavanje raznih vrsta materijala. Budući da većina naših sportaša vesla u čamcima koje su sami izradili ili su izrađeni u klupskim radionicama, to zahtjeva i dobru obučenost u samogradnji, popravcima i održavanju čamaca i opreme, u karakteristikama materijala kako bi čamac mogao izdržati udare u kamenje i stijene. Nije zanemarivo spomenuti kako čamci moraju biti nepotopivi, što znači i ugradnju zračnih komora u čamcima ili ugradnju materijala koji čamac čine nepotopivim i dovoljno čvrstim za jače divlje vode.

Savez i klubovi provode i niz stručnih tečajeva i seminara, kroz koje osposobljava članstvo u samogradnji, popravljanju, održavanju čamaca i druge opreme, kako bi sportaši i treneri mogli sami napraviti čamce i vesla, a za vrijeme priprema i natjecanja izvršiti određene tehničke intervencije na čamcima i opremi kako bi uspješno završili pripreme ili natjecanje. Kako se sve aktivnosti provode u prirodi, neophodno je posebnu pažnju posvetiti ekološkom očuvanju vodenih i ostalih površina. Kroz tečajeve samogradnje, popravka i održavanja čamaca, vesala i opreme koje savez organizira svake godine na državnoj razini i na razini klubova, obučavaju se generacije i generacije novih graditelja čamaca, što daje poseban doprinos širenju i jačanju tehničke kulture, a klubovima proširuje plovni park uz maksimalnu racionalizaciju sredstava.

Poznato je da se gradnjom i održavanjem plovnih objekata i ostale opreme, kroz tečajeve i seminare iz područja tehničke kulture, posebno djeluje na stvaranju pozitivnih navika u održavanju čamaca i sportske opreme koja klubovima i Savezu uštedi znatna materijalna sredstva. S obzirom na recesiju, ne samo da je to naše trajno opredjeljenje, već i nužda.

Uz dobru obuku i neposrednu primjenu određenih područja iz tehničke kulture u klubovima i reprezentaciji, pokazalo se da kvalitetna proizvodnja vrhunskih čamaca Michela Ivića može biti i poznati hrvatski proizvod, jer se njegovi čamci u većini slučajeva izvoze, što pokazuje isplativost ulaganja Hrvatske zajednice tehničke kulture i Hrvatskog kajakaškog saveza u ovaj oblik tehničke djelatnosti. Novoosnovanim klubovima edukacijom iz osnova samogradnje, popravaka i održavanja čamaca i opreme, otvaraju se najpovoljniji uvjeti za povećanje plovnog parka iz vlastite radionice.

Uz svakodnevne tehničke aktivnosti u klubovima, Savez organizira niz višednevnih edukativnih kampova na terenu koje posjećuju brojni mladi članovi, koji za vrijeme tih kampova dobiju teoretska i praktična znanja iz tehničke kulture od naših najeminentnijih stručnjaka. Tako se već niz godina provode edukativni kampovi za mlade u Donjoj Dubravi kod Varaždina, u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici, na Jarunu kod Kanu kluba Končar, te Međunarodni edukativni kamp na Buškom blatu kod Kazaginca, kojeg posjećuju mladi iz više europskih zemalja, a naročito klubovi i mladi iz regije.

Brojni povijesni dokumenti govore kako je kajakaštvo uvijek bilo usko vezano za tehničku kulturu od onih, u početku sklopivih kajaka za koje je rađena specijalna drvena konstrukcija na koju se navlačilo impregnirano platno, pa kasnije čamaca izrađivanih u klupskim radionicama od poliestera, da bi se danas došlo do tehnike izrade čamaca od karbon kevlara. Sve te faze, Hrvatski kajakaški savez je sa svojim klubovima članicama saveza prolazio od samog svog osnutka 1939. godine, pa do danas. Tako je Hrvatski kajakaški savez jedan od osnivača Hrvatske zajednice tehničke kulture i jedan od ravnopravnih članica HZTK.

U odnosu na druge nacionalne saveze članice HZTK, Hrvatski kajakaški savez ni po brojnosti ne zaostaje jer je u HKS-u učlanjeno 27 klubova, jedan gradski i jedan županijski savez s 1502 pojedinca, a struktura članstva po uzrastu je sljedeća: 1013 seniora, 142 juniora, 154 mlađih juniora, 112 kadeta i 81 mlađi kadet.

U 2014. godini, Hrvatski kajakaški savez posebnu pažnju posvetit će stručnom provođenju sportskih, rekreativnih, obrazovnih i tehničkih programa osposobljavanjem članstva kroz seminare, tečajeve, škole i kampove, te kroz pripreme i nastupe na domaćim i međunarodnim natjecanjima.

Izdvojena aktivnost Hrvatskog kajakaškog saveza u 2013. godini

U Kraljevici održan 2. međunarodni stručno-znanstveni seminar kajakaških i rafting trenera
Hrvatski kajakaški savez, Kajakaška zveza Slovenije, u suradnji i uz značajnu potporu Kajakaškog saveza Zagreba, organizirali su 2. međunarodni stručno-znanstveni seminar kajakaških i rafting trenera, instruktora i sudaca, koji se od 6. do 8. prosinca 2013. godine održao u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici.

257. broj glasila Tehnička kultura (srpanj - rujan 2015.) obrađuje Hrvatski savez informatičara te kroz intervju s predsjednikom Alenom ...

256. broj glasila Tehnička kultura (travanj - lipanj 2015.) obrađuje Natjecanje mladih tehničara, Festival tehničke kulture i Festival znanosti. ...

255. broj glasila Tehnička kultura (siječanj - ožujak 2015.) sadrži reportažu Deseta Noć muzeja u Zvjezdanom selu Mosor i ...

Lepršav i lagan za čitanje, a istodobno stručan i s dahom znanstvenih priloga pomalo. Sadržaji prilagođeni već od nižih razreda, ...

U prilogu je novi broj 605 časopisa ABC tehnike, koristite i čitajte…

Novi broj ABC tehnike, broj 604 od trvanja 2017. godine donosi vam mnoštvo zanimljivih priloga. Čitajte i učite uz naš i ...