Gdje se nalazite: Početna Naputci za osnivanje i akti klubova mladih tehničara

Naputci za osnivanje i akti klubova mladih tehničara

NAPUTCI ZA OSNIVANJE I AKTI KLUBA MLADIH TEHNIČARA

Postupak i ogledni akti

1. Uvodna pripomena
Zakonsku podlogu za osnivanje školskih klubova mladih tehničara, filmskih i videoklubova, foto-klubova, klubova zrakoplovnih modelara, klubova raketnih modelara itd. čine članak 32., stavak 1. Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine, br. 59/1990.), članak 10., stavak 4. Zakona o srednjem školstvu (narodne novine, br. 19/1992.) te članak 1., stavak 1. i članci 2., 7. i 8. Zakona o tehničkoj kulturi (Narodne novine, br. 76/1993.).
Prema tim odredbama, hrvatskoj tradiciji i rješenjima u zapadnim zemljama, klub se može osnovati:

  1. u osnovnoj i srednjoj školi ili za više škola (tzv. međuškolski klub), kao školski i učenički klub odnosno jedinstveno učeničko društvo za učenike svih razreda:
  2. izvan škole - pri centru, zajednici ili udruzi (klubu) tehničke kulture, stručnoj ustanovi i istraživačkom središtu, muzeju, knjižnici, stručnom društvu i srodnoj organizaciji, kada djeluje kao izvanškolski oblik i okuplja mladež, bez obzira na dob, iz nekog grada ili šireg područja.

Kada klub djeluje pri školi radi se o izvannastavnoj slobodnoj aktivnosti, a ako djeluje u nekom drugom okružju o izvanškolskoj slobodnoj aktivnosti. Kako se, međutim, radi o zahtjevnom obliku pozicija, u oba se slučaja poštuju jedinstveni kriteriji izvrsnosti programa, izbora osposobljenih i visokomotiviranih voditelja (učitelji, srednjoškolski profesori, instruktori i dr.) te infrastrukture.
Riječju, i sama odluka o osnutku kluba ovisi o tome mogu li se ispuniti ti zahtjevi, tj. uz pomoć suodgojitelja i društva osigurati dobri izvori znanja, sposobno vodstvo i mentori, omogućiti svestrano izražavanje i potvrđivanje težnji te sposobnosti članova.

Prijedlogom programa, s obzirom na njihovu narav i zahtjeve, predviđeno je:

  1. osnivanje klubova mladih tehničara u osnovnim školama
  2. osnivanje izvanškolskih i školskih učeničkih klubova i sekcija u osnovnim i srednjim školama (zrakoplovno modelarstvo, raketno modelarstvo, fotografsko, filmsko i videostvaralaštvo, kajakaštvo, informatika, inovatorstvo, automodelarstvo)
  3. osnivanje izvanškolskih klubova i sekcija bez obzira na dob (ronilaštvo)

U više područja preteže zalaganje za izvanškolske oblike. Međutim, posebna je pozornost poklonjena osnivanju i pružanju stručne pomoći školskim klubovima i sekcijama mladih tehničara, zrakoplovnih ili raketnih modelara, automodelara i drugih modelara, đačkih filmskih, video klubova ili fotoklubova i sekcija, školskih klubova samograditelja kajaka i kanua, klubova i sekcija mladih informatičara, sekcija mladih inovatora.
Zbog izbjegavanja prisile, skolarizacije, pedagogizacije i zatvorenosti škole drugim suodgojiteljima te nedovoljne opremljenosti škola, u mjestima gdje postoji centar tehničke
kulture ili dobro opremljene klupske prostorije udruge i zajednice tehničke kulture te stručna ustanova i istraživačko središte, primjereniji može biti izvanškolski klub. Time se u nas otvara ustrojbena mogućnost svojstvena razvijenom svijetu, a posebice u zapadnoeuropskim zemljama i Sjevernoj Americi.

Sadržaj način i ustroj rada kluba ponajviše ovise o lokalnim uvjetima.
I školski i izvanškolski klub može biti opći ili specijaliziran i, ovisno o djelatnosti, biti jedinstven ili imati sekcije. Opći klub (pri školi i ustanovi za organizaciju slobodnog vremena) povezuje područja i poštuje interdisciplinarnost, a specijalizirani klub i skupina djeluje unutar jednog područja (grane) tehničke kulture i tehnike. Potonji se, u pravilu, osnivaju pri stručnoj organizaciji ili tvrtki, koja osigurava mentore i potporu.
Odluka hoće li se osnovati klub mladih tehničara sa specijalističkim sekcijama ili pak specijalizirani klub(ovi) ovisi o objektivnim uvjetima i pretpostavkama te o interesu mladeži.
Osniva li se klub izvan škole u centru, zajednici i udruzi tehničke kulture, ili pri centru (domu) kulture odnosno otvorenom sveučilištu (klub pri obliku organiziranog obrazovanja u dokolici), u stručnoj ustanovi, poduzeću, muzeju i knjižnici (specijalizirani klub), on može biti i gradski ili županijski (regionalni).
S obzirom da je prijedlog programa ponajprije namijenjen učenicima osnovnoškolske dobi odnosno osnovnim školama, naputci i ogledni primjerci normativnih akta odnose se na rad školskih klubova čijem osnivanju i stvaranju uvjeta za rad valja pokloniti posebnu pozornost.
Iz zakonskih i podzakonskih odredaba za školski je klub razvidno:

  • klub može osnovati škola (jedna ili više)
  • klub je oblik izvannastavne i izvanškolske učeničke aktivnosti u kojem se odgojno- obrazovni proces provodi istraživačkom podukom
  • program kluba je autonoman
  • program kluba ostvaruje se sudjelovanjem drugih suodgojitelja i izradom učeničkih radova
  • sredstva kluba posebno se evidentiraju i mogu se koristiti isključivo za rad kluba.

Iako ta građa nije razrađena zasebnim podzakonskim aktom, sažeto se mogu izdvojiti sljedeće opće odrednice:

  1. Klub je dragovoljna formalno ustrojena skupina učenika škole (a) u kojoj se oni kao izvannastavnoj aktivnosti, iz kreativnih i rekreativnih pobuda, uz neprisilno mentorstvo bave znanstvenim i tehničkim sadržajima i tako stječu, proširuju i primjenjuju znanje te razvijaju sposobnosti neposredno sudjelujući u organizaciji i izvedbi programa, kao i u vrednovanju postignuća u onom području rada kojim se klub ili sekija bavi. Težište je na poticanju i njegovanju stvaralaštva djece i mladeži preko problemske nastave, eksperimentiranja i konruiranja.
  2. Ciljevi, zadaće i program školskog kluba određuju se u školi primjereno programu škole, interesima učenika, mogućnostima i potrebama okoline u kojoj škola djeluje, a vodeći računa o općim odgojno-obrazovnim zadaćama hrvatske škole. Time je određen i ustroj kluba.
  3. S obzirom na program i odgojno-obrazovne zadaće klubovi se osnivaju u onim osnovnim i srednjim školama u kojima postoje uvjeti.
  4. Kao oblik izvannastavne aktivnosti u kojoj sudjeluju drugi suodgojitelji i time svladavaju pojave prisile, skolarizacije i pedagogizacije, klub pretpostavlja neposrednu suradnju i uključenost roditelja, gospodarskih tvrtki, stručnih službi i znanstvenih ustanova.
  5. Osim u nekim područjima, koja pretpostavljaju nužnu psihofizičku zrelost, zdravstvene sposobnosti i predznanje, jedini uvjet za učlanjivanje učenika u klub jest njihov interes.

Premda su ogledni primjerci Odluke o osnutku kluba i Pravila kluba predloženi za školski klub, u prijedlogu programa izneseni su i svi bitni elementi za osnivanje kluba kao izvanškolskog oblika rada (posebice, dječjih filmskih i videoklubova). Na osnovi ponuđenih sastavnica (ciljevi i namjere, zadaci, ustroj i dr.) taj je temeljni akt za specijalizirane i izvanškolske klubove u svakom okružju moguće pripremiti bez nekih posebnih predradnji.
Također, valja pripomenuti da, osim objavljenih Pravila o sudjelovanju mladih tehničara na smotri znanstveno-tehničkog stvaralaštva mladih tehničara na smotri znanstveno-tehničkog stvaralaštva mladih Hrvatske, slične akte imaju Hrvatski aeroklub (za smotru zrakoplovnih modelara), Hrvatski astronautički i raketni savez (za državno prvenstvo u raketnom modelarstvu za podmladak), Hrvatski savez informatičara (za dane mladih informatičara Hrvatske, kamp mladih informatičara, zimsku školu informatike i stalni natječaj za softverske radove), Hrvatski fotosavez (za izložbu fotografije mladih Republike Hrvatske) i Hrvatski filmski savez (za reviju dječjeg filmskog i videostvaralaštva Hrvatske).
Na temelju iznesenih elemenata i oglednih primjera akata za osnutak školskog kluba, mogu se izvesti bitne značajke, pružiti sažeta objašnjenja i postupak osnivanja klubova.

2. Temeljna objašnjenja u svezi s osnivanjem


a. Bitne značajke koje proizlaze iz priloženog oglednog primjerka Pravila školskog kluba

  • Škola osniva klub. Međutim, klub može imati i suosnivače (suutemeljitelje) i sudionike uz uvjet da suutemeljitelji osiguraju uvjete za osnutak i djelatnost.
  •  Odluka o osnutku kluba ovisi o prosudbi ispunjenosti uvjeta i stvarnom interesu đaka.
  • Klub nema status pravne osobe, ali ima svoj temeljni akt (Pravila kluba), svoju upravu i samostalan je u radu. (Stjecanje pravne osobnosti nije predviđeno ni za klub koji osniva kao izvanškolski oblik rada centar, zajednica ili udruga tehničke kulture)
  • Klub nema poseban račun nego se njegova sredstva drže na računu škole, koja za klub obavlja knjigovodstvene, blagajničke i slične poslove. Sredstva kluba namijenjena su isključivo za djelatnost i rad kluba, koji njima samostalno raspolaže.
  • Ako u školi djeluje klub ili srodna učenička udruga (filmska i video sekcija, fotosekcija, modelarska sekcija i sl.) ravnatelj predlaže usklađivanje akata i ustroja, a poslove vodi i klupski odbor.

b. Postupak osnutka kluba

  • Ravnatelj škole predlaže osnutak i u dogovoru sa školskim odborom i drugima priprema osnutak kluba.
  • Odluku o osnutku kluba donosi školski odbor.

Prilaže se ogledni primjerak odluke. Odlukom o osnutku predviđeni su:

  • imenovanje privremenog tijela - klupskog odbora • pripreme, organizacijske i druge zadaće privremenog klupskog odbora, o čijem radu ovisi osnutak i početak rada kluba, posebna je zadaća izrada pravila i ustroja te prijedloga programa rada (članak 3. Odluke).

Prilaže se ogledni primjerak Pravila kluba.

  •  Privremeni klupski odbor, koji je imenovala škola, vodi poslove kluba do proglašenja osnutka kluba.
  • Tijekom pripremnog razdoblja privremeni je odbor dužan organizirati okupljanje i upis učenika u članstvo. Učenicima se na primjeren način imaju objasniti nakane i svi ostali elementi. Međutim, odluka učenika ima biti dragovoljna i temelji se na njihovu interesu, što se dokazuje vlastoručno potpisanom pristupnicom. Osim školskog osoblja vrijedno je da se u taj dio poslova uključe roditelji, znanstvenici i stručnjaci (ovisno o predviđenom programu rada).

Uvjet za učlanjenje mladeži jedino su interes i dragovoljnost. Iznimke su samo područja u kojima su stanovita razina psihofizičke zrelosti, zdravstvene sposobnosti i predznanja uvjeti svladavanja programa, pa time i učlanjivanja djece i mladeži. Ništa drugo ne isključuje učlanjivanje osnovnoškolaca. Pače, svi programi polaze od znanstvene istine da se oblikovni utjecaj na razvoj sposobnosti i ličnosti može ostvariti ponajprije u tzv. 'zlatnom dobu plastičnosti predispozicija' te da su najmlađima primjereni opći programi koji se izvode primjerenim metodičkim postupcima i sredstvima (stvaralačke tehničke igre itd.)

Članovi kluba mogu biti djeca i učenici, studenti, voditelji i suradnici (učitelji, srednjoškolski profesori i stručnjaci), roditelji učenika i ostali koji pridonose ostvarivanju ciljeva kluba.

  • U razdoblju pripreme osnutka izrađuje se popis predloženika za imenovanje klupskog odbora, odnosno za dopunu sastava privremenog odbora predstavnicima županije (grad, općina), znanstvenih i stručnih ustanova, roditelja, suutemeljitelja (sponzora) i učenika.
  • Klupski odbor donosi Pravila kluba (klub može imati i druge normativne akte, primjerice Pravila o radu Stručnog vijeća, o čemu odlučuju klupski odbor i uprava škole).
  • Osnivačku skupštinu - zbor na kojem se proglašuje osnutak i početak rada kluba te članovi upoznaju s pravilima i tijelima kluba - saziva privremeni klupski odbor.

a. Ime kluba


Klub može imati opće ime (klub mladih tehničara, ili filmski i videoklub, ili klub mladih modelara i sl.) ili dobiti ime nekog istaknutog znanstvenika (iz tehničkih i srodnih znanosti), izumitelja ili stvaraoca. Dobiva li ime po izumitelju u tom bi slučaju njegovo puno ime, primjerice, moglo biti 'Klub mladih tehničara Slavoljub Penkala', 'Klub brodomodelara Ivan Lupis-Vukić' ili 'Klub mladih raketnih modelara Davorin Bazjanac', 'Dječji filmski i video klub Maksimilijan Paspa', 'Dječji fotoklub grof Karlo Drašković'.

b. Priloženi ogledni primjerak pravila osnivač ili klupski odbor prilagođuju potrebama i mogućnostima budućeg kluba


Kako osnutak i djelatnost kluba ovise o stvarnim mogućnostima i interesu, valja prosuditi koja će se područja njegovati i razvijati. Riječju, u nekoj se školi može osnovati jedan klub s više specijaliziranih klubova kao što su filmski i videoklub, radioklub, klub mladih ekologa, klub mladih informatičara itd. U klubu sa sekcijama svaka sekcija ima status odgojno-obrazovne skupine (grupe).

c. Sastav klupskog odbora

Klupski odbor može imati više ili manje članova od broja predviđenog u oglednom primjerku Pravila kluba.


Primjera radi, ako klupski odbor ima 11 članova onda se imenuje odnosno bira tako da se osigura sljedeći broj članova iz redova pojedinih predstavnika: škola 3 člana, županija 1 član, suodgojitelji iz klub(ov)a tehničke kulture 1 član, roditelji 2 člana, suutemeljitelji - sponzori 2 člana i učenici 2 člana. Moguć je i drukčiji sastav, a posebice se savjetuje da iz reda učenika članova budu najmanje dva člana odbora, Savjet o primjerenoj zastupljenosti đaka temelji se na odgojnom učinku sudjelovanja i poticajnom djelovanju skupina mladeži.

d. Donošenje odluke o osnutku kluba u školama bez školskog odbora

U školama u kojima ne postoje školski odbori odluku o osnutku kluba donosi ravnatelj.

f. Ostali sudionici u poslovima osnivanja kluba

U sve odnosno jedinice lokalne samouprave i uprave (općine-grada), gradske ili županijske zajednice tehničke kulture, klubovi (udruge) tehničke kulture te stručne i druge ustanove ili tvrtke na čiju stručnu potporu škola računa. Odluka o tome koji će sve sudionici biti uključeni u poslove oko osnutka kluba ovisi o programu rada i razvijenosti mreže mogućih suodgojitelja u mjestu u kojem škola djeluje.
poslove oko osnivanja kluba od početka trebaju biti uključeni roditelji, tijela županije

 Kompletan dokument možete skinuti s ovog linka 

257. broj glasila Tehnička kultura (srpanj - rujan 2015.) obrađuje Hrvatski savez informatičara te kroz intervju s predsjednikom Alenom ...

256. broj glasila Tehnička kultura (travanj - lipanj 2015.) obrađuje Natjecanje mladih tehničara, Festival tehničke kulture i Festival znanosti. ...

255. broj glasila Tehnička kultura (siječanj - ožujak 2015.) sadrži reportažu Deseta Noć muzeja u Zvjezdanom selu Mosor i ...

Pred Vama je novi broj časopisa ABC tehnike. Slobodno provjerite što smo u ovom broju za Vas priredili. Kompletan broj možete ...

Svim čitateljima želimo sretnu novu 2017. godinu. Pred vama je ABC tehnike broj 601. Ušli smo u još jednu eru od ...

Prošlo je 60 godina od prvog broja našeg i vašeg časopisa ABC tehnike i kroz sve te godine objavljeno je 600 ...