Gdje se nalazite: Početna Naputci za osnivanje i akti klubova mladih tehničara

Naputci za osnivanje i akti klubova mladih tehničara

NAPUTCI ZA OSNIVANJE I AKTI KLUBA MLADIH TEHNIČARA

Postupak i ogledni akti

1. Uvodna pripomena
Zakonsku podlogu za osnivanje školskih klubova mladih tehničara, filmskih i videoklubova, foto-klubova, klubova zrakoplovnih modelara, klubova raketnih modelara itd. čine članak 32., stavak 1. Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine, br. 59/1990.), članak 10., stavak 4. Zakona o srednjem školstvu (narodne novine, br. 19/1992.) te članak 1., stavak 1. i članci 2., 7. i 8. Zakona o tehničkoj kulturi (Narodne novine, br. 76/1993.).
Prema tim odredbama, hrvatskoj tradiciji i rješenjima u zapadnim zemljama, klub se može osnovati:

  1. u osnovnoj i srednjoj školi ili za više škola (tzv. međuškolski klub), kao školski i učenički klub odnosno jedinstveno učeničko društvo za učenike svih razreda:
  2. izvan škole - pri centru, zajednici ili udruzi (klubu) tehničke kulture, stručnoj ustanovi i istraživačkom središtu, muzeju, knjižnici, stručnom društvu i srodnoj organizaciji, kada djeluje kao izvanškolski oblik i okuplja mladež, bez obzira na dob, iz nekog grada ili šireg područja.

Kada klub djeluje pri školi radi se o izvannastavnoj slobodnoj aktivnosti, a ako djeluje u nekom drugom okružju o izvanškolskoj slobodnoj aktivnosti. Kako se, međutim, radi o zahtjevnom obliku pozicija, u oba se slučaja poštuju jedinstveni kriteriji izvrsnosti programa, izbora osposobljenih i visokomotiviranih voditelja (učitelji, srednjoškolski profesori, instruktori i dr.) te infrastrukture.
Riječju, i sama odluka o osnutku kluba ovisi o tome mogu li se ispuniti ti zahtjevi, tj. uz pomoć suodgojitelja i društva osigurati dobri izvori znanja, sposobno vodstvo i mentori, omogućiti svestrano izražavanje i potvrđivanje težnji te sposobnosti članova.

Prijedlogom programa, s obzirom na njihovu narav i zahtjeve, predviđeno je:

  1. osnivanje klubova mladih tehničara u osnovnim školama
  2. osnivanje izvanškolskih i školskih učeničkih klubova i sekcija u osnovnim i srednjim školama (zrakoplovno modelarstvo, raketno modelarstvo, fotografsko, filmsko i videostvaralaštvo, kajakaštvo, informatika, inovatorstvo, automodelarstvo)
  3. osnivanje izvanškolskih klubova i sekcija bez obzira na dob (ronilaštvo)

U više područja preteže zalaganje za izvanškolske oblike. Međutim, posebna je pozornost poklonjena osnivanju i pružanju stručne pomoći školskim klubovima i sekcijama mladih tehničara, zrakoplovnih ili raketnih modelara, automodelara i drugih modelara, đačkih filmskih, video klubova ili fotoklubova i sekcija, školskih klubova samograditelja kajaka i kanua, klubova i sekcija mladih informatičara, sekcija mladih inovatora.
Zbog izbjegavanja prisile, skolarizacije, pedagogizacije i zatvorenosti škole drugim suodgojiteljima te nedovoljne opremljenosti škola, u mjestima gdje postoji centar tehničke
kulture ili dobro opremljene klupske prostorije udruge i zajednice tehničke kulture te stručna ustanova i istraživačko središte, primjereniji može biti izvanškolski klub. Time se u nas otvara ustrojbena mogućnost svojstvena razvijenom svijetu, a posebice u zapadnoeuropskim zemljama i Sjevernoj Americi.

Sadržaj način i ustroj rada kluba ponajviše ovise o lokalnim uvjetima.
I školski i izvanškolski klub može biti opći ili specijaliziran i, ovisno o djelatnosti, biti jedinstven ili imati sekcije. Opći klub (pri školi i ustanovi za organizaciju slobodnog vremena) povezuje područja i poštuje interdisciplinarnost, a specijalizirani klub i skupina djeluje unutar jednog područja (grane) tehničke kulture i tehnike. Potonji se, u pravilu, osnivaju pri stručnoj organizaciji ili tvrtki, koja osigurava mentore i potporu.
Odluka hoće li se osnovati klub mladih tehničara sa specijalističkim sekcijama ili pak specijalizirani klub(ovi) ovisi o objektivnim uvjetima i pretpostavkama te o interesu mladeži.
Osniva li se klub izvan škole u centru, zajednici i udruzi tehničke kulture, ili pri centru (domu) kulture odnosno otvorenom sveučilištu (klub pri obliku organiziranog obrazovanja u dokolici), u stručnoj ustanovi, poduzeću, muzeju i knjižnici (specijalizirani klub), on može biti i gradski ili županijski (regionalni).
S obzirom da je prijedlog programa ponajprije namijenjen učenicima osnovnoškolske dobi odnosno osnovnim školama, naputci i ogledni primjerci normativnih akta odnose se na rad školskih klubova čijem osnivanju i stvaranju uvjeta za rad valja pokloniti posebnu pozornost.
Iz zakonskih i podzakonskih odredaba za školski je klub razvidno:

  • klub može osnovati škola (jedna ili više)
  • klub je oblik izvannastavne i izvanškolske učeničke aktivnosti u kojem se odgojno- obrazovni proces provodi istraživačkom podukom
  • program kluba je autonoman
  • program kluba ostvaruje se sudjelovanjem drugih suodgojitelja i izradom učeničkih radova
  • sredstva kluba posebno se evidentiraju i mogu se koristiti isključivo za rad kluba.

Iako ta građa nije razrađena zasebnim podzakonskim aktom, sažeto se mogu izdvojiti sljedeće opće odrednice:

  1. Klub je dragovoljna formalno ustrojena skupina učenika škole (a) u kojoj se oni kao izvannastavnoj aktivnosti, iz kreativnih i rekreativnih pobuda, uz neprisilno mentorstvo bave znanstvenim i tehničkim sadržajima i tako stječu, proširuju i primjenjuju znanje te razvijaju sposobnosti neposredno sudjelujući u organizaciji i izvedbi programa, kao i u vrednovanju postignuća u onom području rada kojim se klub ili sekija bavi. Težište je na poticanju i njegovanju stvaralaštva djece i mladeži preko problemske nastave, eksperimentiranja i konruiranja.
  2. Ciljevi, zadaće i program školskog kluba određuju se u školi primjereno programu škole, interesima učenika, mogućnostima i potrebama okoline u kojoj škola djeluje, a vodeći računa o općim odgojno-obrazovnim zadaćama hrvatske škole. Time je određen i ustroj kluba.
  3. S obzirom na program i odgojno-obrazovne zadaće klubovi se osnivaju u onim osnovnim i srednjim školama u kojima postoje uvjeti.
  4. Kao oblik izvannastavne aktivnosti u kojoj sudjeluju drugi suodgojitelji i time svladavaju pojave prisile, skolarizacije i pedagogizacije, klub pretpostavlja neposrednu suradnju i uključenost roditelja, gospodarskih tvrtki, stručnih službi i znanstvenih ustanova.
  5. Osim u nekim područjima, koja pretpostavljaju nužnu psihofizičku zrelost, zdravstvene sposobnosti i predznanje, jedini uvjet za učlanjivanje učenika u klub jest njihov interes.

Premda su ogledni primjerci Odluke o osnutku kluba i Pravila kluba predloženi za školski klub, u prijedlogu programa izneseni su i svi bitni elementi za osnivanje kluba kao izvanškolskog oblika rada (posebice, dječjih filmskih i videoklubova). Na osnovi ponuđenih sastavnica (ciljevi i namjere, zadaci, ustroj i dr.) taj je temeljni akt za specijalizirane i izvanškolske klubove u svakom okružju moguće pripremiti bez nekih posebnih predradnji.
Također, valja pripomenuti da, osim objavljenih Pravila o sudjelovanju mladih tehničara na smotri znanstveno-tehničkog stvaralaštva mladih tehničara na smotri znanstveno-tehničkog stvaralaštva mladih Hrvatske, slične akte imaju Hrvatski aeroklub (za smotru zrakoplovnih modelara), Hrvatski astronautički i raketni savez (za državno prvenstvo u raketnom modelarstvu za podmladak), Hrvatski savez informatičara (za dane mladih informatičara Hrvatske, kamp mladih informatičara, zimsku školu informatike i stalni natječaj za softverske radove), Hrvatski fotosavez (za izložbu fotografije mladih Republike Hrvatske) i Hrvatski filmski savez (za reviju dječjeg filmskog i videostvaralaštva Hrvatske).
Na temelju iznesenih elemenata i oglednih primjera akata za osnutak školskog kluba, mogu se izvesti bitne značajke, pružiti sažeta objašnjenja i postupak osnivanja klubova.

2. Temeljna objašnjenja u svezi s osnivanjem


a. Bitne značajke koje proizlaze iz priloženog oglednog primjerka Pravila školskog kluba

  • Škola osniva klub. Međutim, klub može imati i suosnivače (suutemeljitelje) i sudionike uz uvjet da suutemeljitelji osiguraju uvjete za osnutak i djelatnost.
  •  Odluka o osnutku kluba ovisi o prosudbi ispunjenosti uvjeta i stvarnom interesu đaka.
  • Klub nema status pravne osobe, ali ima svoj temeljni akt (Pravila kluba), svoju upravu i samostalan je u radu. (Stjecanje pravne osobnosti nije predviđeno ni za klub koji osniva kao izvanškolski oblik rada centar, zajednica ili udruga tehničke kulture)
  • Klub nema poseban račun nego se njegova sredstva drže na računu škole, koja za klub obavlja knjigovodstvene, blagajničke i slične poslove. Sredstva kluba namijenjena su isključivo za djelatnost i rad kluba, koji njima samostalno raspolaže.
  • Ako u školi djeluje klub ili srodna učenička udruga (filmska i video sekcija, fotosekcija, modelarska sekcija i sl.) ravnatelj predlaže usklađivanje akata i ustroja, a poslove vodi i klupski odbor.

b. Postupak osnutka kluba

  • Ravnatelj škole predlaže osnutak i u dogovoru sa školskim odborom i drugima priprema osnutak kluba.
  • Odluku o osnutku kluba donosi školski odbor.

Prilaže se ogledni primjerak odluke. Odlukom o osnutku predviđeni su:

  • imenovanje privremenog tijela - klupskog odbora • pripreme, organizacijske i druge zadaće privremenog klupskog odbora, o čijem radu ovisi osnutak i početak rada kluba, posebna je zadaća izrada pravila i ustroja te prijedloga programa rada (članak 3. Odluke).

Prilaže se ogledni primjerak Pravila kluba.

  •  Privremeni klupski odbor, koji je imenovala škola, vodi poslove kluba do proglašenja osnutka kluba.
  • Tijekom pripremnog razdoblja privremeni je odbor dužan organizirati okupljanje i upis učenika u članstvo. Učenicima se na primjeren način imaju objasniti nakane i svi ostali elementi. Međutim, odluka učenika ima biti dragovoljna i temelji se na njihovu interesu, što se dokazuje vlastoručno potpisanom pristupnicom. Osim školskog osoblja vrijedno je da se u taj dio poslova uključe roditelji, znanstvenici i stručnjaci (ovisno o predviđenom programu rada).

Uvjet za učlanjenje mladeži jedino su interes i dragovoljnost. Iznimke su samo područja u kojima su stanovita razina psihofizičke zrelosti, zdravstvene sposobnosti i predznanja uvjeti svladavanja programa, pa time i učlanjivanja djece i mladeži. Ništa drugo ne isključuje učlanjivanje osnovnoškolaca. Pače, svi programi polaze od znanstvene istine da se oblikovni utjecaj na razvoj sposobnosti i ličnosti može ostvariti ponajprije u tzv. 'zlatnom dobu plastičnosti predispozicija' te da su najmlađima primjereni opći programi koji se izvode primjerenim metodičkim postupcima i sredstvima (stvaralačke tehničke igre itd.)

Članovi kluba mogu biti djeca i učenici, studenti, voditelji i suradnici (učitelji, srednjoškolski profesori i stručnjaci), roditelji učenika i ostali koji pridonose ostvarivanju ciljeva kluba.

  • U razdoblju pripreme osnutka izrađuje se popis predloženika za imenovanje klupskog odbora, odnosno za dopunu sastava privremenog odbora predstavnicima županije (grad, općina), znanstvenih i stručnih ustanova, roditelja, suutemeljitelja (sponzora) i učenika.
  • Klupski odbor donosi Pravila kluba (klub može imati i druge normativne akte, primjerice Pravila o radu Stručnog vijeća, o čemu odlučuju klupski odbor i uprava škole).
  • Osnivačku skupštinu - zbor na kojem se proglašuje osnutak i početak rada kluba te članovi upoznaju s pravilima i tijelima kluba - saziva privremeni klupski odbor.

a. Ime kluba


Klub može imati opće ime (klub mladih tehničara, ili filmski i videoklub, ili klub mladih modelara i sl.) ili dobiti ime nekog istaknutog znanstvenika (iz tehničkih i srodnih znanosti), izumitelja ili stvaraoca. Dobiva li ime po izumitelju u tom bi slučaju njegovo puno ime, primjerice, moglo biti 'Klub mladih tehničara Slavoljub Penkala', 'Klub brodomodelara Ivan Lupis-Vukić' ili 'Klub mladih raketnih modelara Davorin Bazjanac', 'Dječji filmski i video klub Maksimilijan Paspa', 'Dječji fotoklub grof Karlo Drašković'.

b. Priloženi ogledni primjerak pravila osnivač ili klupski odbor prilagođuju potrebama i mogućnostima budućeg kluba


Kako osnutak i djelatnost kluba ovise o stvarnim mogućnostima i interesu, valja prosuditi koja će se područja njegovati i razvijati. Riječju, u nekoj se školi može osnovati jedan klub s više specijaliziranih klubova kao što su filmski i videoklub, radioklub, klub mladih ekologa, klub mladih informatičara itd. U klubu sa sekcijama svaka sekcija ima status odgojno-obrazovne skupine (grupe).

c. Sastav klupskog odbora

Klupski odbor može imati više ili manje članova od broja predviđenog u oglednom primjerku Pravila kluba.


Primjera radi, ako klupski odbor ima 11 članova onda se imenuje odnosno bira tako da se osigura sljedeći broj članova iz redova pojedinih predstavnika: škola 3 člana, županija 1 član, suodgojitelji iz klub(ov)a tehničke kulture 1 član, roditelji 2 člana, suutemeljitelji - sponzori 2 člana i učenici 2 člana. Moguć je i drukčiji sastav, a posebice se savjetuje da iz reda učenika članova budu najmanje dva člana odbora, Savjet o primjerenoj zastupljenosti đaka temelji se na odgojnom učinku sudjelovanja i poticajnom djelovanju skupina mladeži.

d. Donošenje odluke o osnutku kluba u školama bez školskog odbora

U školama u kojima ne postoje školski odbori odluku o osnutku kluba donosi ravnatelj.

f. Ostali sudionici u poslovima osnivanja kluba

U sve odnosno jedinice lokalne samouprave i uprave (općine-grada), gradske ili županijske zajednice tehničke kulture, klubovi (udruge) tehničke kulture te stručne i druge ustanove ili tvrtke na čiju stručnu potporu škola računa. Odluka o tome koji će sve sudionici biti uključeni u poslove oko osnutka kluba ovisi o programu rada i razvijenosti mreže mogućih suodgojitelja u mjestu u kojem škola djeluje.
poslove oko osnivanja kluba od početka trebaju biti uključeni roditelji, tijela županije

 Kompletan dokument možete skinuti s ovog linka 

U želji da se sadašnjim ali i novim nastavnicima pojedinih predmeta tehničkih i ...

257. broj glasila Tehnička kultura (srpanj - rujan 2015.) obrađuje Hrvatski savez informatičara te kroz intervju s predsjednikom Alenom ...

256. broj glasila Tehnička kultura (travanj - lipanj 2015.) obrađuje Natjecanje mladih tehničara, Festival tehničke kulture i Festival znanosti. ...

Nakon dužeg vremena evo i prosinačkog broja ABC tehnike. Malo kašnjenje uzrokovano objektivnim okolnostima nadamo neće se odraziti na odziv naše ...

ABC tehnike broj 619 posvećen je Robokup natjecanju državne razine, koje će se održati od 25. do 27. siječnja 2019. godine ...

Listopadski broj časopisa ABC tehnike broj 618 za godinu 2018. izašao je u svojoj standardnoj formi i sadržaju. U njemu možete ...