O nama

Hrvatska zajednica tehničke kulture - središnje nacionalno tijelo tehničke kulture

Amatersko bavljenje tehničkim aktivnostima (tehničkom kulturom) na hrvatskim prostorima započinje krajem 19. i početkom 20. stoljeća kada se građani počinju okupljati u raznovrsne organizacije (fotoklubovi, zrakoplovna društva, radioklubovi, jedriličarska društva, kajakaški klubovi itd.). Do II. svjetskog rata osnovano je gotovo 100 takvih organizacija koje se 1946. okupljaju se u Republikanskoj komisiji "Tehnika i sport", a 1948. ona prerasta u Narodnu tehniku Hrvatske. Temeljna njihova zadaća bila je da tehničkim odgojem i obrazovanjem omoguće prihvaćanje, širenje i primjenu znanstvenih i tehnoloških postignuća te industrijalizaciju – uvjet promjene agrarne strukture i svekolike modernizacije društva.

U okviru preobrazbe hrvatskog društva na temeljima tržišnoga gospodarstva i građanske demokracije u neovisnoj državi, Narodna tehnika Hrvatske donijela je novi program i ustroj te od 3. srpnja 1992. djeluje pod novim nazivom Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK). To najviše nacionalno tijelo i središnja infrastrukturna točka tehničke kulture u Republici Hrvatskoj danas okuplja 16 nacionalnih saveza, 18 županijskih i 35 gradske zajednice tehničke kulture te više od 600 udruga tehničke kulture s preko 60.000 članova, a 2006. godine brojnim je manifestacijama i svečanostima obilježila 60. godišnjicu svoga postojana i plodonosnog djelovanja. Članice HZTK po svojim zadaćama i sadržaju mogu biti višefunkcionalne, primjerice tehničko-hobističke (većinom su to zajednice i centri tehničke kulture, Hrvatski savez brodomaketara, Hrvatski astronautički i raketni savez, Hrvatsko društvo za robotiku, udruge koje su članice spomenutih saveza ili se bave zrakoplovstvom, radioamaterizmom, amaterski modelari i maketari i drugi), tehničko-sportske (Hrvatski zrakoplovni savez, Hrvatski kajakaški savez i udruge kajakaša, Hrvatski jedriličarski savez, Hrvatski ronilački savez i udruge usmjerene na jedriličarstvo ili ronjenje), umjetničko-tehničke (Hrvatski filmski savez i Hrvatski fotosavez i njihove udruge), inovacijske, informatičke ili strukovne.

U udrugama zaljubljenika u tehniku još od prošlog stoljeća kao i danas znanstvenici, inženjeri i tehničari popularizacijsko-prosvjetiteljskim akcijama, tehničkim opismenjivanjem i obrazovanjem građana, izdavačkom djelatnošću te poticanjem na konstruiranje i inovatorstvo pridonose usvajanju znanja i vještina i podizanju razine tehničke kulture te potiču primjenu tehnike u proizvodnji i svakodnevnom životu. Redoviti školski sustav i specifični programi osposobljavanja ne mogu u kratkom vremenu velikom broju polaznika pružiti znanje i vještine za korištenje tehnološkog, gospodarskog i drugih potencijala i većem broju mladih omogućiti oblikovanje sklonosti i sposobnosti te izbor obrazovnih programa za tehnička i istraživačka zanimanja. S druge strane, udruge koje se bave tehničkim sadržajima mogle su i mogu to osigurati jer su nastale kako bi svojim korisnicima omogućile stjecanje tehničkih znanja i umijeća te razvoj i potvrđivanje vlastitih mogućnosti, primjenu ideja i kreativnosti.

Prema Zakonu o tehničkoj kulturi (NN, 76/1993.) temeljne zadaće Hrvatske zajednice tehničke kulture su: poticanje i promicanje svekolike djelatnosti tehničke kulture; sudjelovanje u utvrđivanju i ostvarivanju politike promicanja tehničke kulture, predlaganje programa i sudjelovanje u utvrđivanju prijedloga programa javnih potreba Republike Hrvatske u tehničkoj kulturi; usklađivanje aktivnosti nacionalnih saveza tehničke kulture u ostvarivanju svekolikog razvoja tehničke kulture; poticanje istraživačkoga i promicanje stručnoga rada te skrbi o osposobljavanju djelatnika u tehničkoj kulturi; obnašanje stručnih i ostalih poslova kao i pružanje usluga središnje infrastrukturne točke tehničke kulture u Hrvatskoj, a poglavito u svezi izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti djece i mladeži, osposobljavanja i usavršavanja građana te izdavačke djelatnosti.

Između brojnih postignuća HZTK izdvajaju se:

1. Oblikovanje udruga tehničke kulture kao važnoga izvora znanja, vještina i sposobnosti koje građanima omogućuju dragovoljno, svrsishodno organizirano stvaralačko i rekreativno bavljenje primjerenim sadržajima u dokolici i pridonose izražavanju, razvitku i potvrđivanju sklonosti i sposobnosti, znanja i vještina, profesionalnom usmjeravanju i osposobljavanju ili stjecanju dodatnog znanja i vještina potiču inovativnost, poduzetnost i druge vrijednosti te podižu razinu tehničke kulture.

2. Udruge, nacionalni savezi i HZTK osobitu pozornost posvećuju izvanškolskom obrazovanju djece i mladeži. Izvanškolske i izvannastavne aktivnosti u prirodoslovlju i tehnici, modelarstvu, jedriličarstvu, robotici, zrakoplovstvu, radioamaterizmu, informatici i gospodarstvenom području te fotografiji i filmu utjecale su na osuvremenjivanje curriculuma i postizanje pedagoške i društvene svrhe obvezne škole. U posljednjem desetljeću u takvim aktivnostima u tehničko-informatičkom, prirodoslovnom, gospodarstvenom i filmskom području sudjelovalo je gotovo 17% referentnog dijela učenika hrvatskih osnovnih i srednjih učilišta. Veliki dio hrvatskih stručnjaka i više od tri četvrtine voditelja aktivnosti sudjelovao je u njima tijekom svog osnovnog i srednjeg školovanja, a gotovo četiri desetine mlađih znanstvenika na natjecanjima u toj su dobi postigle zapažene uspjehe. Proteklih petnaestak godina, povratkom izvornim načelima, dinamično se obnavljalo učeničko zadrugarstvo i postalo najrazvijenijom izvannastavnom aktivnošću.

Svojom Informatičkom školom koja je prilagođena svim uzrastima i organiziranjem i provođenjem radionica (u suradnji sa svojim udrugama članicama – nacionalnim savezima ili zajednicama tehničke kulture) u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici ili drugdje, HZTK danas i sama sudjeluje u obrazovanju mladih, uključujući darovitih pojedinaca i djece i mladež s posebnim potrebama, kao i cjeloživotnom učenju.

HZTK je do sada 52 puta organizirala i provela natjecanje mladih tehničara Republike Hrvatske. Na dosadašnjim natjecanjima sudjelovali su daroviti učenici iz cijele zemlje koji su pokazali svoje znanje i vještine u različitim područjima tehničke kulture.

3. Važan je doprinos popularizaciji znanosti i tehnike. Nadovezujući se na tradiciju narodnoga prosvjećivanja u 19. stoljeću, HZTK je izdavačkom djelatnošću i djelovanjem Društva (Odbora) za širenje znanstvenih saznanja »Nikola Tesla« te tijela za popularizaciju i znanstveno i tehničko opismenjavanje i osposobljavanje mladih, popularizaciju prakticirala kao izlaganje zamršenog znanstvenog i tehničkog pitanja na jednostavan, najširim slojevima pučanstva jasan i općeshvatljiv način, čime ono stječe aparat za prihvaćanje presudnih novosti i snalaženje u znanstveno-tehničkoj sredini. Od 1. rujna 1966. djeluje Izdavački odjel koji je preuzeo brigu o cjelokupnom nakladništvu HZTK i do danas objavio više od 1200 izdanja u ukupnoj nakladi većoj od 15 milijuna primjeraka. Najznačajniji je časopis „ABC tehnike“ koji redovito izlazi od 15. rujna 1957. kao mjesečnik i do sada je objavljeno više od 500 brojeva.

4. Okrenuti istraživanju hrvatski su »tehnički hobisti« stvorili izvorna međunarodno priznata postignuća i bili nositelji novih tendencija u profesionalnim djelatnostima na hrvatskim prostorima. Ponajbolji članovi udruga tehničke kulture od inovatora, informatičara do mladih fotografa postigli su niz uspjeha na međunarodnim natjecanjima.

Napredak fotografije je od 1910. do 1960. godine u Hrvatskoj ovisio gotovo isključivo o fotoamaterima, koji su četrdesetih godina – zaokupljeni socijalno-kritičkim temama i poklanjajući pozornost selu, folkloru i tipičnom pejzažu – stvorili zaseban narodni stil, u svijetu priznat i poznat pod imenom Zagrebačka škola fotografije.

Ostvarenja kinoamatera nastala do početka Drugoga svjetskog rata ključan su dio korpusa hrvatske kinematografije, a šezdesetih su godina iznjedrili osebujan dječji film. Okrenuti pak filmskom istraživanju i traženju vlastita izraza hrvatski su neprofesijski filmski stvaraoci šezdesetih i sedamdesetih godina svojim eksperimentalizmom bili nositelji avangardnih tendencija u hrvatskom filmu.

Znano je da su brojni izumi hrvatskih inovatora bili prijelomnice u tehničkom i tehnološkom razvitku, a njihova je primjena dala presudne gospodarske učinke. U sustavu tehničke kulture danas se sve više potiče stvaranje inovacija i njihova komercijalizacija, a primjenom vlastitih inovacija i komercijalizacijom učinaka hrvatski su inovatori-poduzetnici osnovali više renomiranih tvrtki.

Zadnjih petnaestak godina Hrvatska ima brojne mlade informatičare koji svojim softverskim rješenjima stoje uz bok profesionalnim timovima i koji su najuspješnije hrvatske ekipe na međunarodnim natjecanjima u informatici.

5. Priznat je doprinos tehničke kulture obrani slobode i nezavisnosti svoga naroda. Od početaka velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku u obrani je, prema nepotpunim podacima, sudjelovalo blizu 10.000 članova udruga nacionalnih saveza (45% njihovog aktivnog članstva) od kojih je oko 1.800 ranjeno i više od 200 položilo život za slobodu Domovine. Više od 5.000 primilo ih je Spomenicu Domovinskog rata. Oni su činili jezgre prvih postrojba veze, diverzantske skupine, prve pilote Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, bili su proizvođači oružja i opreme, fotografski i filmski kroničari, sudionici humanitarnih akcija, organizatori civilnog života itd. S druge strane, predstavnici udruga posebno priređenim projektima na međunarodnim skupovima i manifestacijama obavještavali su i animirali međunarodnu javnost za pomoć i međunarodno priznanje suvereniteta Republike Hrvatske. 

6.  Naposljetku, od 1990. godine, obnašajući zadaće središnje infrastrukturne točke, HZTK provodi program preobrazbe i unapređenja rada udruga i njihovih saveza i zajednica (HZTK je stvorila podloge i vodila usklađivanje sa Zakonom o tehničkoj kulturi i Zakonom o udrugama), sudjelovala je u izradi nacrta Zakona o tehničkoj kulturi koji uređuje djelatnost sukladno njezinim načelima i ulozi države parlamentarne demokracije i tržišne privrede, ponudila usvojeni podzakonski akt koji uređuje utvrđivanje i financiranje programa javnih potreba Republike Hrvatske u tehničkoj kulturi, omogućila izradu i ponudila verificirane programe klubova mladih tehničara i učeničkog zadrugarstva (1995.) te je otvorila 18. svibnja 2005. suvremeno opremljen Nacionalni centar tehničke kulture u Kraljevici koji omogućuje provedbu zahtjevnih multifunkcionalnih programa iz tehničke kulture.