27.09.2017.
Evidencija o radnicima i radnom vremenu
- evidenciju podataka o radnicima
- posebnu evidenciju podataka drugih osoba na radu
- evidenciju o radnom vremenu radnika
1. Evidenciju o radnicima iz članka 3. Pravilnika poslodavac vodi od dana početka rada radnika do dana prestanka rada te istu čuva kao dokumentaciju trajne vrijednosti.
Podatke iz čl.3. st.1. poslodavac unosi u evidenciju o radnicima iz odgovarajuće dokumentacije ili na temelju posebnih propisa, a radnik je u tu svrhu poslodavcu obavezan pravodobno dostaviti potrebnu osobnu dokumetaciju ili isprave.
Osim podataka iz st. 1. navedenog članka poslodavac je dužan voditi i druge od radnika ili od nadležnog tijela prijavljene podatke o kojima ovisi ostvarenje prava iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosom (trudnoća, status roditelja, posvojitelja, prof. bolest, invalidnost i sl. ).
Evidencija se može voditi pisano na papiru ili u elektronskom obliku.
Pravilnik detaljno propisuje obvezni sadržaj evidencije o radnicima.
- osobama koje se kod poslodavca nalaze na stručnom osposobljavanu za rad,
- redovitim studentima koji kod poslodavca rade posredstvom ovlaštenih studentskih centara,
- redovitim učenicima koji kod poslodavca rade posredstvom ovlaštenih srednjoškolskih ustanova,
- redovitim učenicima ustanova za strukovno obrazovanje koji kod poslodavaca pohađaju praktičnu nastavu i vježbe,
- osobama koje kod njega obavljaju rad za opće dobro u skladu s općim propisima.
Evidenciju o osobama iz članka 4. Pravilnika poslodavac počinje voditi danom početka njihovog rada i ažurno je vodi do prestaka rada tih osoba kod poslodavca, te istu čuva najmanje šest godine od dana prestanka njihovog rada.
Pravilnik detaljno propisuje obvezni sadržaj posebne evidencije.
3. Evidenciju o radnom vremenu radnika iz članka 8. st.1. podstavka 3. i 4. (odnosno početak rada i završetak rada čl. 8. st. 2. Pravilnika) poslodavac je obavezan voditi samo ako je obveza vođenja tih podataka ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
(Čl. 8. st. 2.) Osim podataka iz članka 8 st.1. poslodavac je dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosom (sate rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih posebnim propisom i slično).
Poslodavac koji vodi, odnosno koji je obvezan voditi podatke o početku i završetku rada, u evidenciji radnog vremena nije dužan evidentirati podatak o satima korištenja dnevnog i tjednog odmora.
Poslodavac je dužan u evidenciji radnog vremena voditi samo podatke iz odredbe čl. 8. st. 1. koji su ostvareni u razdoblju, odnosno mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje.
Evidencija iz članka 8. Pravilnika mora se voditi uredno, razumljivo, po razdoblju odnosno mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje, te se mora voditi na onom mjestu u kojem će radniku u svakom trenutku biti moguće dati evidenciju na uvid a poslodavac je obavezan istu popuniti najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju.
Kao i kod prethodnih evidencija i ova evidencija se može voditi pisano na papiru ili u elektronskom obliku, pri čemu se mogu koristiti odgovarajuće kartice s jasnim pojašnjenjem značenja istih, te se čuvaju najmanje šest godina, a u slučaju kad poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarivanja prava iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarivanje tih prava mogla biti relevantna i evidencija o radnom vremenu radnika za određeno razdoblje, ista se čuva do pravomoćnog okončanja tog spora.
Pravilnik detaljno propisuje obvezni sadržaj evidencije o radnom vremenu.
Propust poslodavca da ne vodi evidenciju ili da ju ne vodi na propisani način te ako na zahtjev inspektora ne dostavi tražene podatke, prema članku 229. st.1. toč.1. i st.2. ZR-a predstavlja najteži prekršaj za kojeg je propisana novčana kazna za pravnu osobu od 61.000,00 do 100.000,00 kn, te za odgovornu osobu pravne osobe novčana kazna od 7.000,00 do 10.000,00 kn.
Ažurirano: rujan 2017., HZTK, Zagreb
Više informacija o poslovanju neprofitnih organizacija možete pronaći na stranici Savjeti za članice HZTK.